Ako vam banka odbije nadoknaditi novac nakon slučaja prijevare, obično se radi o grubom nemaru. Što taj pojam znači, tko ga mora dokazati i koje se okolnosti računaju.
Nakon slučaja prijevare u internetskom bankarstvu, mnogi od pogođenih dobivaju kratko pismo od svoje banke: Povrat će biti odbijen jer je korisnik postupio s velikom nemarom. Ovo je dvostruko stresno - povrh financijske štete dolazi optužba da ste sami odgovorni za to.
Međutim, takvo pismo u početku samo odražava pravno mišljenje banke. Je li optužba valjana ovisi o pravnim standardima koji su mnogo stroži nego što to pojam sugerira u svakodnevnom životu.
Zašto optužba ima toliku težinu
U slučaju neovlaštene platne transakcije, banka općenito mora vratiti iznos u skladu s Odjeljkom 675u Njemačkog građanskog zakonika (BGB). U skladu s odjeljkom 675v Njemačkog građanskog zakonika (BGB), može se suprotstaviti ovom zahtjevu za naknadu štete ako je kupac namjerno ili grubo nemarno prekršio svoju dužnost brige. Kupac tada može biti odgovoran za cjelokupnu štetu. U slučaju jednostavnog nemara, s druge strane, zakonski ograničena uključenost ostaje. Klasifikacija krivnje često određuje tko u konačnici snosi štetu.
Obveze na koje se misli prvenstveno proizlaze iz § 675l BGB: Korisnici moraju zaštititi svoje personalizirane sigurnosne značajke - kao što su pristupni podaci i kodovi za oslobađanje - od neovlaštenog pristupa i odmah prijaviti svaki gubitak ili zlouporabu čim toga postanu svjesni.
Mjerilo: više od pogreške
Prema općem građanskopravnom shvaćanju, do krajnje nepažnje dolazi samo ako je u neuobičajeno visokom stupnju povrijeđena potrebna pažnja, odnosno ako je zanemareno ono što je u konkretnom slučaju svima trebalo biti očito. Postoji i osobna strana: ponašanje više ne mora biti subjektivno opravdano. Nepažnja, trenutak preopterećenosti ili pogreška pod pritiskom vremena sami po sebi nisu dovoljni.
Važna je i perspektiva. U retrospektivi, mnoge prijevare izgledaju prozirne. Pravno, međutim, ovisi o situaciji u kojoj se dotična osoba našla: kakve su informacije imali, koliko su se počinitelji činili vjerodostojnima, koliko je vremena bilo za razmišljanje?
Okolnosti koje su obično sporne
Sudovi procjenjuju je li prekoračen prag za grubu nepažnju na temelju ukupne procjene. Sljedeća pitanja redovito igraju ulogu:
- Jesu li pristupni podaci ili kodovi za izdavanje proslijeđeni – i ako jesu, kako i navodno kome?
- Što je točno označavao postupak izdavanja: iznos i primatelja prijenosa ili neki drugi postupak, kao što je registracija novog uređaja?
- Koliko je razrađena prijevara, na primjer putem simulirane web stranice ili manipuliranog prikaza telefonskog broja?
- Jesu li počinitelji već znali osobne podatke ili informacije o računu zbog kojih bi kontakt izgledao vjerodostojnim?
- Je li banka prethodno jasno i razumljivo upozorila upravo na ovakav pristup?
Nijedna od ovih točaka ne odlučuje sama za sebe. Sudovi često kritički gledaju na prosljeđivanje koda za oslobađanje putem telefona; Ipak, ukupna slika – primjerice u slučaju posebno profesionalne prijevare – može biti različita u pojedinačnim slučajevima.
Tko mora dokazati što?
Banka koja navodi grubu nepažnju mora iznijeti i dokazati činjenice iz kojih optužba proizlazi. Sama činjenica da je instrument plaćanja tehnički ispravno korišten i da je autentifikacija zabilježena nije nužno dovoljna prema Odjeljku 675w Njemačkog građanskog zakonika (BGB).
U isto vrijeme, od kupaca se očekuje da opišu proces na razumljiv način iz svoje perspektive. Stoga prvi izvod banci ima znatnu težinu. Netočne ili ishitrene formulacije - na primjer u telefonskom razgovoru nedugo nakon incidenta ili u obrascu zahtjeva - često se kasnije koriste protiv pogođenih.
Razmatra se i ponašanje banke
U ocjeni se ne uzima u obzir samo ponašanje kupca. Može biti važno je li institucija zahtijevala snažnu autentifikaciju klijenta - ako ona nedostaje, klijent općenito nije odgovoran za štetu prema odjeljku 675v Njemačkog građanskog zakonika (BGB) sve dok nije djelovao s prijevarnom namjerom. Pitanje je li proces izdavanja jasno i razumljivo prikazao proces također može igrati ulogu. U kojoj se mjeri time umanjuje tražbina banke ovisi o pojedinačnom slučaju.
Zaključak
Grubi nemar je visoki standard i nije automatski. Odbijanje od strane banke nije posljednja riječ - niti strogi standard rezultira sigurnim potraživanjem. Precizan proces, dizajn procesa odobravanja i dokazi su ključni. Svatko tko je dobio odbijenicu može pravno ispitati razloge. Imajte na umu § 676b BGB: Neovlaštena plaćanja moraju se odmah prijaviti banci, najkasnije 13 mjeseci nakon terećenja.
Česta pitanja
Ne, odbijenica u početku samo odražava procjenu banke. Banka mora obrazložiti i dokazati okolnosti iz kojih bi trebala proizaći gruba povreda obveze. Hoće li u tome uspjeti, može se prosuditi samo na temelju stvarnog procesa.
Sudovi su često kritični prema prosljeđivanju kodova za izdavanje, ali ne postoji čvrsto i brzo pravilo. Između ostalog, to ovisi o tome kako je obmana osmišljena i što je proces odobravanja zapravo pokazao. Pouzdana procjena zahtijeva ispitivanje svih okolnosti.
Odmah prijavite zlouporabu i blokirajte pristup. Opišite proces istinito i što preciznije; izbjegavajte stvaranje pretpostavki o stvarima kojih se sigurno ne sjećate. Ako imate detaljne pismene izjave, možda bi imalo smisla prije toga potražiti savjet.
