Nakon phishing napada postavlja se pitanje mora li banka vratiti zaduženi iznos. Presudni faktori su autorizacija isplate i optužba za grubu nepažnju.
Varljivo autentična e-pošta od navodne banke, tekstualna poruka s vezom ili poziv od navodnog zaposlenika banke – phishing ima mnogo oblika. Cilj počinitelja je uvijek dobiti pristupne podatke i autorizacije kako bi pokrenuli prijenose na štetu vlasnika računa.
Nakon što se novac ispije, počinitelji ga obično ne mogu dobiti natrag. Za one koji su pogođeni, onda ovisi o tome mora li institucija koja vodi račun nadoknaditi iznos. Zakon uređuje ovo pitanje u propisima o uslugama platnog prometa u Građanskom zakoniku (BGB).
Načelo: povrat neovlaštenih plaćanja
Polazište je § 675u BGB. Nakon toga, pružatelj platnih usluga nema pravo na povrat svojih troškova u slučaju neautorizirane platne transakcije. Mora odmah nadoknaditi korisniku iznos plaćanja i vratiti račun na razinu na kojoj bi bio bez zaduženja.
Plaćanje je autorizirano samo ako je vlasnik računa na to pristao. Ako su treće strane pokrenule prijenos pomoću ukradenih podataka, to obično nedostaje. Teži su slučajevi u kojima su pogođeni sami dali dopuštenje pod utjecajem prijevare. Postoji li autorizacija ovisi o okolnostima – na primjer, o tome što je prikazano kupcu tijekom postupka odobravanja.
Kada su kupci sami odgovorni
Banka može suprotstaviti zahtjev za povratom vlastitim zahtjevom za naknadu štete u skladu s Odjeljkom 675v Njemačkog građanskog zakonika (BGB). Ako je šteta nastala zbog zlouporabe instrumenta plaćanja, zakon u početku predviđa ograničeni doprinos klijenta od najviše 50 eura. Međutim, kupac je odgovoran za cjelokupnu štetu ako je djelovao s namjerom prijevare ili je prekršio svoju dužnost brige namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Ove obveze uključuju zaštitu personaliziranih sigurnosnih značajki od neovlaštenog pristupa i trenutno prijavljivanje zlouporabe. U praksi se spor obično vodi oko pitanja može li se ponašanje kupca okvalificirati kao krajnja nepažnja.
Gruba nepažnja – pitanje od slučaja do slučaja
Svatko tko ozbiljno prekrši potrebnu razinu brige i propusti uzeti u obzir očita razmatranja krajnje je nemaran. Jednostavna greška nije dovoljna. Pri ocjeni sudovi, između ostalog, uzimaju u obzir sljedeće aspekte:
- Koliko je prijevara bila profesionalna i vjerodostojna?
- Jesu li postojali prepoznatljivi signali upozorenja, poput neuobičajenih adresa pošiljatelja ili jezičnih anomalija?
- Jesu li kodovi za izdavanje proslijeđeni telefonom ili na web-mjestu treće strane?
- Koje su informacije o iznosu i primatelju prikazane u procesu otpuštanja?
- Je li banka dala konkretno i aktualno upozorenje o korištenoj prijevari?
Teret dokazivanja je u bitnim točkama na banci. Prema odjeljku 675w Njemačkog građanskog zakonika (BGB), jednostavno bilježenje da je korišten instrument plaćanja uključujući autentifikaciju nije nužno dovoljno za dokazivanje autorizacije ili grube povrede dužnosti od strane korisnika.
Što učiniti nakon phishing incidenta
- Pristupite internetskom bankarstvu i odmah blokirajte zahvaćene kartice, na primjer putem banke ili centralnog broja hitne pomoći za blokiranje.
- Odmah obavijestite banku o neovlaštenom plaćanju i pisanim putem zatražite povrat sredstava.
- Osigurajte dokaze: nemojte brisati e-poštu, tekstualne poruke, zapise poziva i snimke zaslona.
- Podnesite kaznenu prijavu policiji.
- Zapišite proces što je prije moguće po sjećanju.
Brzina je također potrebna iz pravnih razloga: nakon što je dana obavijest o blokiranju, kupac više nije odgovoran za daljnje zlouporabe narudžbi, pod uvjetom da ne djeluje s prijevarnom namjerom. Osim toga, potraživanja su isključena ako banka nije obaviještena o neovlaštenoj platnoj transakciji najkasnije 13 mjeseci nakon izvršenja terećenja (§ 676b BGB).
Zaključak
Rizik od neovlaštenih plaćanja zakon prvotno dodjeljuje pružatelju platnih usluga. Puna odgovornost kupca u pravilu dolazi u obzir samo u slučaju namjere ili krajnje nepažnje, a je li ova optužba opravdana može se procijeniti samo na temelju konkretnog procesa. Ako banka odbije povrat novca, možda ima smisla pravno ispitati razloge.
Česta pitanja
U slučaju neovlaštene transakcije plaćanja, iznos se mora odmah vratiti u skladu s Odjeljkom 675u Njemačkog građanskog zakonika (BGB). U praksi, međutim, institucije često odbijaju nadoknadu troškova navodeći krajnju nepažnju korisnika. Je li ovaj prigovor valjan ovisi o pojedinačnom slučaju.
Na ovo se ne može odgovoriti općenito. Bitno je, među ostalim, jeste li prepoznali koju isplatu odobravate i kako je došlo do obmane. Čak iu takvim slučajevima može postojati zahtjev za povratom u cijelosti ili djelomično.
Nije zakonski uvjet za zahtjev za povratom. Međutim, obično ima smisla jer dokumentira incident i banke često očekuju odgovarajući dokaz.
